Projekt i pripadajuća izložba Zlatne i srebrne točke na originalan i suvremen način prikazuje pučku glazbu otoka Krka i jednog od njenih najistaknutijih aktera, instrument sopelu. Glavni cilj projekta je na vizualan i suvremen način interpretirati i prikazati bogatstvo i originalnost krčke pučke glazbe. Glazba je interpretirana kao točkasti uzorak koji na vizualan način prikazuje zanimljive odnose između tonova odnosno načina sviranja vele i male sopele. Pozadinu za glazbeni prikaz čine fotografije raznih krčkih detalja. Vizualni prikaz glazbe za ovaj projekt je razvijen na temelju notnih zapisa odnosno tabulatura poznatog melografa Ivana Pavačića-Jecalićeva, najvažnijeg pojedinca u očuvanju otočke narodne glazbe. Sve pjesme i napjevi koji su korišteni u projektu temeljeni su na zapisima iz njegove knjige Lusmarine moj zeleni. Prikaz glazbe je linearan, s lijeva na desno te od gore prema dolje. Svaki vertikalni skup točkica predstavlja jedan ton odnosno položaj otvora na sopeli kojeg je potrebno stisnuti da se dobije pripadajući ton.

“S obzirom da se radi o grafičkom prijevodu notnog zapisa, autori nisu komponirali strukturu, nego su oblikovali način transkribiranja i komuniciranja auditivnog kroz vizualno pa tako skladbe same stvaraju različite forme na plakatima. Prijevod kodiranja pojedinačnih tonaliteta iz konvencionalne transkripcije u grafički sklop prikazan je u vidu male legende, temeljem koje muzički pismen promatrač može sebi predočiti tonske registre unutar koje se skladbe kreću. Kako bi prevođenje iz auditivnog u vizualno bilo potpunije, uzduž plakata su provučene blago valovite linije čija vertikalna gustoća označava tempo. Tako je, promatranjem plakata u seriji, moguće steći dojam o različitim «brzinama izvođenja» svake skladbe. Konačno, zadnji sloj plakata su tekstovi pjesama koji uvode pisanu riječ, čime je zaključen niz od tri sadržajna polja: fizičko-taktilnom prostoru apstrahiranom fotografijom, glazbi kodiranoj kroz grafičku strukturu te jeziku koji je zastupljen u svom «čistom» obliku. Jukstapozicijom ta tri sloja rekonstruiran je milje Krka, njegova kulturna baština i njegove ambijentalne značajke.”

Otvorenje izložbe

Upravo ti motivi koji posreduju tradiciju i ambijent omogućili su vizualizaciju pučke glazbe, ali isto tako stvorili su izvrsnu podlogu da se u programu otvaranja izložbe čuju kanat i sopele što su ih prezentirale kanturice Anamarija Mrakovčić i Petrica Depikolozvane, te sopci Filip Kosić i Ivan Morožin. Kroz pripremu izložbe, osmišljavanje postava i programa otvorenja zaključeno je da postoji kvalitetna podloga i prilika da se otok Krk prezentira kao turistička destinacija bogate kulturne i tradicijske baštine.

Kao suorganizator projekta uz Centar za kulturu velik doprinos dala je i Turistička zajednica otoka Krka koja je gostima i posjetiteljima prezentirala turističku ponudu otoka Krka kroz video projekcije, promotivne materijale, te gastro i eno ponudu. Program događanja na večeri otvaranja izložbe svojim je gostima i uzvanicima najavio Veleposlanik Republike Hrvatske u Londonu Ivica Tomić i kulturni ataše, gospođa Flora Turner, koji su se tijekom čitave večeri pokazali kao iznimni domaćini i sugovornici, pomogavši također s osobljem veleposlanstva i okupljenim Krčanima promovirati i prezentirati otok Krk. Ovaj vrijedan projekt, između ostalih, poduprijeli su Primorsko-goranska županija, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Baška, HTZ, TZ PGŽ, TZ otoka Krka i TZ Grada Krka.

Mjesto održavanja izložbe
Hrvatski kulturni centar u sklopu Hrvatskog veleposlanstva u Britaniji, u suradnji s gospođom Florom Turner, kulturnim savjetnikom Hrvatskog veleposlanstva u Londonu.

Termin izložbe
Od 12. veljače do 26. ožujka 2010.

Rad kreativaca iz Parabureaua - Marka Bausa, Igora Stanišljevića, Petra Popovića, Maje Turčić i Kristine Ivančić - ocijenjen je visokim ocjenama i izdvojen kao iznimno uspješno ostvaren proces rebranda, te je Pula tako stavljena uz bok velikim i važnim svjetskim brandovima poput Nikea, Walmarta, McAfeeja, Reutersa, Deutsche Posta. Time je Pula postala prvi hrvatski grad koji je dobio prestižnu međunarodnu nagradu za branding, a Parabureau se još jednom našao među najvećim svjetskim branding i dizajn agencijama kao što su MetaDesign, Interbrand, Siegel+Gale, Lippincott, itd.

Rebrand je prva i najveća organizacija koja se profesionalano bavi procesom transformacije branda, a jedan od njezinih osnovnih programa jest i važno međunarodno priznanje koje se svake godine dodjeljuje najuspješnije provedenim projektima brendiranja, što je obično popraćeno u brojnim medijima poput The Wall Street Journala, CNN-a Moneyja, BusinessWeeka i Yahoo! Financea. Nagrada je utemeljena 2005. godine, a svake godine privlači konkurenciju sa svih strana svijeta. Najbolja rješenja ocjenjuje žiri sastavljen od uglednih, svjetski poznatih i priznatih stručnjaka iz najvećih branding agencija (Landor, Radley Yeldar, Elephant Strategy i dr.), koji proces rebranda seciraju do najmanjih detalja kako bi ga analizirali te tako izdvojili najuspješnije radove. Radovi se zatim prezentiraju kroz stanja prije i poslije rebrendinga kako bi se mogla napraviti paralelna usporedba. Naglasak je na provedenoj strategiji koja je uspjela stvoriti emocionalnu vezu, te spojiti navedene ciljeve i potrebe identificiranog ciljanog tržišta.

Brendiranje nekog proizvoda, grada, projekta, manifestacije čini taj proizvod važnim i prepoznatljivim, izdvajajući ga od konkurencije i namećući ga tako da strateški stavlja naglasak na njegovu kvalitetetu, jedinstvenost i detaljnu osmišljenost. U slučaju Parabureauova nagrađenog rebranda, taj je proces obvezivao na poštovanje tradicije i identiteta Pule, njezine povijesti i već postojećih smjernica razvoja. Dakle, delikatno implementiranje postojećeg u jednu novu sliku Pule koja teži isticanju i profesionalnosti na polju turizma. Kada je riječ o turizmu, konkurencija se razvija i jača sa svakom novom sezonom, a turist je savršeno svjestan ponude i mogućnosti koje mu se pružaju, te je upravo stoga potrebna promišljena, razrađena strategija turizma koja će rezultirati zainteresiranim i zadovoljnim korisnikom kratkoročno, te uspjehom i daljnim razvojem dugoročno. Ova iznimno važna nagrada potvrda je profesionalnog, promišljenog i, naposljetku, uspjelog projekta “Pula je više”, odnosno brendiranja Grada Pule s ciljem turističke, kulturne i opće društvene promocije i razvoja Grada, koja je zapravo proces koji i dalje traje.

“S posebnim zadovoljstvom sam primio vijest da je projekt Pula je više dobio tako značajnu svjetsku nagradu za brendiranje, čime je Pula postala prvi hrvatski grad nagrađen za sustavno promišljanje o sebi i svojoj budućnosti. Čestitam autorima s kojima je bilo zadovoljstvo surađivati i čija je kvaliteta kreativnog rješenja ovim priznanjem prepoznata i priznata u svijetu. “
Boris Miletić, gradonačelnik Pule

“Nagrada za novi brendiranje “Pula je više” priznanje je i Turističkoj zajednici grada Pule da se pri odabiru novog vizualnog identiteta vodila stručnošću žiria i odabrala kvalitetan prijedlog tj. kvalitetne autore, a poduzeću Parabureau i samim autorima priznanje je za njihov rad i kreativnost. Vjerujem da se upravo suradnjom Parabureau, Turističke zajednice i Grada vizualni identite razvio kroz materijale, web i dr., te da će se i dalje razvijati i implementirati u svim sferama grada.”
Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Turističke zajednice Pule

“Istinski sam impresionirana radovima radovima koji su prijavljeni na ovogodišnji REBRAND 100 Global. Očito je da tvrtke naporno rade kako bi osigurale 360 stupnjeva, odnosno sveobuhvatan brand jezik. One vide vrijednost i snagu dosljednosti, jasnoću identiteta i poruke koja treba doprijeti do recipijenta. Neka prijavljena rješenja bila su pun pogodak što se tiče povezivanja s ciljanim potrošačima, korisnicima i klijentima.“
Paula Stafford , izvršna potpredsjednica Callisona i članica ovogodišnjeg REBRAND žirija.

Uspjeh hrvatskog dizajna tim je veći jer je uz Parabureaov Distinction Award na ovom natječaju nagradu Merit Award dobio i Brandoctor za rebrand Osječkog piva.

O Parabureau i njegovim projektima možete čitati na: www.parabureau.hr.
Dio nagrađenog rebranda projekta možete pogledati na: www.pulainfo.hr i www.pula.hr.

Više o Rebrand 100 Global Awards i nagrađenim radovima, kao i pregled svih radova kroz presjek prije i poslije, možete pronaći na www.rebrand.com.

Radionice
Photo by: Davor Žunić

Natječajne kategorije s manjim izmjenama

Ovogodišnji natječaj ima 10 službenih kategorija: arhitektura, moda, priroda, ljudi, slobodna tema, akt, fotomonografija, profesionalni koncept, multimedija i mrtva priroda. „Ove godine neke su dosadašnje kategorije primenovane i preoblikovane, nekih nema, poput one za novinsku fotografiju. Naime, u isto vrijeme organiziran je natječaj koji se upravo i zove „Hrvatska novinska fotografija“ i shvatili smo da nema smisla da se preklapamo te smo odlučili podržati ovu inicijativu. S organizatorima je dogovoreno da ćemo pobjedniku tog natječaja službeno uručiti i našu nagradu ‘Kadar’ u sklopu završne manifestacije i svečane dodjele. Osim toga, u samom protokolu natječaja nije bilo važnijih izmjena te ostaje pravilo da sve fotografije moraju biti iz prethodne godine“ - ističu organizatori fotografskog festivala.

Izložbe na otvorenom
Photo by: Jozica Krnić

Novi međunarodni žiri

Četveročlani žiri zajednički će odlučiti o ukupno troje finalista u svakoj kategoriji, čija će imena biti objavljena koncem travnja, a svečanost proglašenja pobjednika održat će se u sklopu dvodnevne završne manifestacije prvog vikenda u lipnju. Organizatori su i ove godine okupili međunarodni žiri sa stručnjacima za fotografiju iz raznih područja struke. Oni koji će birati najbolje fotografije iz protekle godine su: Dubravka Osrečki Jakelić, predsjednica je Hrvatskog muzejskog društva i muzejska savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt, Natalija Bajric, predsjednica vrlo uspješne međunarodne fotografske agencije “Visualeyese”, Walter Liva, predsjednik talijanskog “Centra za istraživanje i arhiviranje fotografije” i organizator mnogobrojnih međunarodnih, fotografskih izložbi, te predsjednica žirija, Helena Srakočić Kovač, bivša galeristica koja je svoj čitav profesionalni vijek provela u Londonu i posvetila ga fotografiji.

Pregled portfolia
Photo by: Davor Žunić

Festivalska završnica

Događanja za završnu manifestaciju, 4. i 5. lipnja, već su u pripremi. Osim izložbi koje će biti posvećene radovima finalista natječaja, dobitniku nagrade za životno djelo te najboljim fotografijama natječaja “Hrvatska novinska fotografija”, u Rovinju će, na raznim lokacijama grada biti organizirane i druge zanimljive postave. Svakako jedna od atraktivnijih je ona koja obuhvaća erotske fotografije svjetskih majstora poput Ralph Gipsona, Man Raya, Helmut Newtona, Nobuyoshi Arakia, Sam Taylor i drugih. Procijenjena vrijednost ove privatne kolekcije jest oko tri milijuna kuna. Ništa manje važna je i izložba koja uključuje najvredniji opus talijanske fotogafije. Osim toga, nastavlja se prošlogodišnja tradicija izložbi na otvorenom, kao i raznih događanja poput vrlo posjećene i atraktivne foto rute te prezentacije fotografske opreme i organiziranih druženja. Oni koji su zainteresirani za širenje znanja i ove će godine imati priliku sudjelovati na radionicama i predavanjima. Pregled portfolija svakako ne bi smijeli propustiti svi autori koje zanimaju recenzije vlastitih radova, te je ovo sjajna prilika za kvalitetan networking.

Svečano proglašenje pobjednika natječaja (zajednička fotografija)
Photo by: Davor Žunić

U svakom slučaju, fotografski događaj godine koji ne smiju propustiti svi oni koji se bave fotografijom ili su jednostavno njezini ljubitelji.

Predstavljanje slikovnice je sutra, 2. ožujka u u 18 h u knjižari Profil Superstore - Tower centar u Rijeci, IV. kat.

Ministarstvo kulture uložilo je 60 milijuna kuna u ovaj muzej čiji izložbeni prostor ima čak 1200 metara kvadratnih i podijeljen je na dvije etaže. Svaki obilazak novoga muzeja počinje projekcijom 16-minutnog filma o životu krapinskog neandertalca.

Dvodnevno događanje održati će se 20. i 21. 3. (vikend) u novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb (MSU). Odabirom lokacije organizatori su željeli naglasiti neraskidivu vezu dizajna i suvremene umjetnosti koja je po prvi puta institucionalizirana još 1951. u New Yorku izložbom „Osam automobila“ u MoMA-i, američkom pandanu hrvatskog MSU-a.

Naglasak događanja Auto(r)a i ove je godine na autorima automobila, kao što sugerira i samo ime. Cilj je javnosti predstaviti konkretne ljude sa imenom i prezimenom koji su stvorili izgled automobila kakvog ga danas poznajemo. Kreativna uloga dizajnera u autoindustriji sve donedavno bila je podcjenjivana, a dizajneri su ostajali anonimni zaposlenici. Danas, kada su tehničke razlike među automobilima sve manje, uloga dizajnera važnija je no ikada.

Konferencija Auto(R) 2010. sastojat će se od predavanja, okruglih stolova, radionica, te izbora pobjednika Natječaja za dizajn automobila Auto(r) 2010.

Govornici potvrđeni do 25. 2. 2010., a popis će do konferencije narasti na maksimalno 15 dizajnera:

1. MAARTEN DE BRUIJN (Spyker, Silvestris) - Nizozemski dizajner i poduzetnik zaslužan za pokretanje Spykera i dizajn svih modela do 2005. kada odlazi iz tvrtke.
2. DARIO DROPUČIĆ (freelance) - Dizajner iz Sv. Ivana Zeline 2009. je diplomirao dizajn vozila na Scuola Politecnica di Design u Milanu
3. ENRICO FAGONE (Car & Transportation design) - Jedan od najuglednijih teoretičara dizajna automobila na svijetu.
4. GEORG GEDL (Audi, BMW, freelance) - Prvi profesionalni dizajner automobila iz bivše Jugoslavije.
5. OMER HALILHODŽIĆ (Volkswagen, Mitsubishi, Daimler, freelance) - Kao direktor dizajna eksterijera Mitsubishija za Europu, preobrazio je izgled marke modelima poput Lancera EVO X
6. NEMANJA LALIČIĆ (Stola, Honda, freelance) - Novosadski dizajner 2008. je za arapsek šeike koncept Maybach Exelero pretvorio u Stolu Phalcon Coupe
7. MARKO LUKOVIĆ (pobjednik Peugeot Design Contest 2001., Zastava, freelance) - Pobjednik najpoznatijeg natječaja za dizajn automobila na svijetu koji se održava u organizaciji Peugeota.
8. SEBASTIEN STASSIN (Piaggio, Honda Motorcycles, KTM, Kiska) - Dizajner motocikala zaslužan za izgled ekstremnog KTM-a X-Bow.
9. DRAGAN ŽEGARAC (Volvo, Volkswagen) - Mostarski inženjer voditelj je projekata u odjelu za dizajn Volkswagena

Natječaj auto(R) 2010. započeo je u listopadu 2009. prezentacijama studentima produkt dizajna u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu.

Tema natječaja je dizajnirati osobno prijevozno sredstvo za ljude starije od 60 godina uzimajući u obzir njihove želje, potrebe i mogućnosti. Zašto baš ova tema? U slijedećih 15 godina 20% stanovništva najrazvijenijih zemalja svijeta biti će starije od 60 godina, što predstavlja novu tržišnu nišu.

Sponzor nagrade za najbolji rad je Citroën i ona se sastoji od putovanja u Pariz Citroënom DS3 na pet dana i posjetom centru za dizajn Grupe PSA (Peugeot i Citroën), Citroënovom muzeju i vožnjom Spačekom po Parizu. Najbolji rad odabrati će žiri sastavljen isključivo od profesionalnih dizajnera automobila - govornika konferencije. Natječaj je otvoren svima koji nisu profesionalni dizajneri automobila. Rok za predaju radova je 20. 3. 2010.

Kotizacija za konferenciju:
100 kn oba dana, 75 kn jedan dan.

Više informacija možete pronaći na: www.konferencijaodizajnuautomobila.com

Pa, ugodno vam druženje s LivingStoneom!

Pozadinsku glazbu na e-paperu omogućio je Menart. Radi se o “Das Wegasu” koji je uz grupe “Egoclinique”, “Sappa” i “Nipplepeople” još jedna od nekoliko novih grupa koja je predstavljena na novoj “Yammat” kompilaciji. “Das Wegas” su trio iz Zagreba kojeg predvodi Tea Pećnik, mlada zagrebačka arhitektica koja pokazuje da joj, uz projektiranje i vrlo uspješnu sportsku karijeru u sinkroniziranom plivanju, više nego dobro ide i pjevanje.

DOWNLOAD
LIVINGSTONE MAGAZINE 41

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, koji će se održati od 28. veljače do 7. ožujka u zagrebačkom Movieplexu, ove će godine još veću pozornost dati dokumentarcima iz regije i Hrvatske, među kojima 15 filmova ima svjetsku premijeru.

Navikli smo da dokumentarni filmovi govore o socijalnim nepravdama nama bližih i daljih zemalja ili pak o izuzetnim pojedincima i njihovim problemima i pothvatima. No da to nisu sva lica dokumentaristike, već šestu godinu pokazuje međunarodni natjecateljski program ZagrebDoxa.

Festivalska trpeza ove je godine bogatija nego prošle, prikazat će se gotovo pedesetak naslova, a u raznolikom programu može se naći svega: od filmova ovjenčanih nagradama na najznačajnijim svjetskim festivalima, preko radova iz zemalja koje se samouvjereno ocrtavaju kao nezaobilazne na svjetskoj dokumentarnoj sceni, pa do originalnih pokušaja pojedinih autora koji svojim kamerama ponekad zalaze čak i u snove.

Tako će Christian Frei u svojim ‘Svemirskim turistima’ ispitati mogu li se novcem kupiti snovi. Junakinja njegova filma je milijunašica koja o putu u svemir mašta od malena. 20 milijuna dolara ne znači joj mnogo, pogotovo ako se radi o pretvaranju snova u stvarnost. Frei dokumentira ovu priču s jednakim dozama humora, čuđenja i razumijevanja, ne zaboravljajući pritom ni na njezino naličje.

S druge strane, Pawel Lozinski pokazat će da novac ne može ostvariti sve snove. Njegov film ‘Kemoterapija’ prati pacijente jedne onkološke klinike koji čavrljanjem krate vrijeme između tretmana kemoterapije. Dugim razgovorima i čestim korištenjem krupnih kadrova Lozinski pruža dojmljivu sliku svakodnevice prekinute iznenadnom bolešću.

Za razliku od pacijenata Lozinskijeva filma, naslovni junak ‘Albertove zime’ Andreasa Koefoeda ima tek osam godina. Svijet mu je još uvijek nepoznanica, a postaje mu još začudniji kada sazna da mu majka boluje od raka i zbog terapije gubi kosu. Pa ipak, zahvaljujući ekspresivnoj kameri i sugestivnoj glazbi, Koefoed uspijeva uhvatiti i brojne trenutke sreće maloga Alberta koji je unatoč ozbiljnosti događaja koji su ga snašli još uvijek samo dječak, sposoban uživati u grudanju i snježnim pahuljama.

Bolest i snovi isprepleću se i u dokumentarcu škotske autorice Amy Hardie. ‘Na rubu sna’ govori o snivanju vlastite smrti te o dijagnosticiranju nepoznate bolesti koja je uslijedila nedugo nakon sna. Hardie će tako istražiti što se može dogoditi ako povjerujemo u istinitost vlastita sna.

No, dok se navedeni filmovi bave individualnim snovima koji u nekim slučajevima imaju i šire posljedice, ‘Disko i nuklearni rat’ Jaaka Kilmija i Kiura Aarma govori o srazu kolektivnih snova jednog naroda i jednog političkog sustava. Mjesto radnje je komunistička Estonija, a vrijeme je početak osamdesetih, kada su Estonci zahvaljujući jakom signalu finskih TV-tornjeva mogli pratiti programe susjedne im kapitalističke zemlje. Popularnost programa zabrinuo je partijske dušobrižnike i organiziran je hitan sastanak kojim se trebalo utvrditi kako radiovalovi iz Finske kroz reklame za puretinu i žvakaće gume te serije poput ‘Dallasa’ i ‘Batmana’ ispiru mozak estonskoj mladeži, stvarajući ideološku diverziju i rušeći vrijednosti socijalizma. Totalitarni režim time je započeo bitku protiv pop-kulture!

S druge strane, u Italiji je krajem sedamdesetih situacija bila obrnuta – jedan je politički karizmatik iskoristio masovnu kulturu da bi postao gospodar medijskog prostora. Radi se o najdugovječnijem talijanskom premijeru – Silviju Berlusconiju, koji je medijski prostor nakrcao besmislenim zabavnim programima i reality showovima, skrećući pozornost s važnih političkih pitanja na slike nasmiješenih polugolih djevojaka. ‘Videokracija’ Erika Gandinia istražuje kako je Berlusconi utjecao na kulturnu i političku sliku Italije, razotkrivajući kako je materijal od kojeg su sačinjeni snovi jednog čovjeka utjecao na čitavu naciju.

Tako, primjerice, Chase govori da u svakom poslu ima ljudi koji su bolji i spretniji u isticanju sebe i svog rada od drugih, a kreativci tu nisu nikakva iznimka.

Oglašavanje, marketing, odnosi s javnošću, branding… mnogi ni ne znaju razliku, pa je Jarvis to pojednostavljeno objasnio pomoću nekoliko ilustracija.

“Da li ljudi razgovaraju o vašem radu, kreativnosti i viziji? Ovo je objašnjeno s malo humora, ali mi umjetnici zapravo možemo mnogo naučiti iz ovog jednostavno prikaza”, objašnjava Jarvis.

Istina. Odmah vam vjerojatno pada na pamet da ima nekoliko osnovnih vrsta proizvoda / usluga / zaposlenika / umjetnika:

• neki su loši, ali imaju uspješan branding
• neki su dobri, ali nespretno to promoviraju
• pogađate, briljirat će oni koji su - kvalitetni, a koji su savršeno savladali marketinške tehnike.

Dakle, da se vratimo na početno pitanje: što drugi misle - kakav ste vi “ljubavnik”?